Hizib dolazi od sloga koji se može tumačiti kao vojska, grupa, grupa ili trupa. Sudeći prema uredništvu ili aranžmanu sadržanom u hizibu, od sada je definicija Hiziba zbirka wirida (izvedenih iz Kur'ana ili Poslanikovog hadisa) koji se koristi da se od Allaha zamoli za pomoć u rješavanju fizičkih i duhovnih problema , kako svjetske stvari tako i ahiret.
Zbog veličine hizibskog fadhila i njegove specifičnosti, Hizibovo razumijevanje postaje konkretnije. Hizib više nije samo niz wirida već je zaštitna sila za one koji ga lako čitaju. Hizibova specijalnost nije samo u njegovom stvaranju, već i zato što ne može bilo koji Ulema napraviti Hizib. Zato do sada znamo vrlo malo o raznim čitanjima koja se zovu Hizib. Između ostalih, Hizib Maghrabi, Hizib Barqi, Hizib Iqbal i drugi, čiji je broj u usporedbi sa sličnim čitanjima vrlo mali. Posebnost ovog hiziba je njegova kreacija od strane Uleme/Wali koja je posebno napravljena za određene krugove.
Ne mogu se sve serije wirida nazvati Hizib. Iako izgledaju isto. Naime, oba su zbirka ajeta, zikra i dova koje je odabrao i sastavio poznati Salafush shalih učenjak kao Waliyullah. Postoji niz wirida po imenu Ratib. Danas ratibske džemate uspijevaju posvuda. Zato što je 'hladno' i ne izaziva nuspojave iznutra. Vrlo je poznat Ratib Al-Hadad kojeg je stvorio Wali Qutub Al-Habib Abdullah bin Alwi Al-Haddad, ili Ratib Al-Atthas kojeg je stvorio Wali Qutub Al-Habib Umar bin Abdurrahman Al-Atthas.
Ono što razlikuje ratiba od drugog ili hiziba od drugog je asrar sadržan u svakoj seriji ajeta, molitvi ili hadiskih citata koji su prilagođeni Waqi'iyyah (pozadina sastava, ed.). Međutim, iako se pojavljuje u istom Waqi'u i od strane istog prevoditelja, ratib je od početka dizajnirao Aulia za javnu potrošnju iako je još uvijek učinkovit. Svatko to može prakticirati za jačanje vlastite tvrđave i bez potrebe za diplomom, iako je naravno ako je s diplomom više afdhal.